preskoči na sadržaj
Rudolf Strohal

Rodio se u Lokvama 5.travnja 1856.

Roditelji su bili rodom iz sjeverne Moravske (u Češkoj Republici). Otac Petar, inženjer građevinarstva, rođen 1823.godine u Troubelicama, umro je 1900. u Karlovcu. Majka Tekla rođena je 1829. u Novoj Hradečnoj, a umrla u Karlovcu 1897. Prvo dijete, Dragutin, rodilo im se u Hrvatskoj, u Vučinić Selu (pokraj Moravica) kamo su se zbog očeva posla preseslili nakon vjenčanja 1853. Rudolfov otac  je napredovao u službi i postao u Lokvama  predstojnik malovodskoga (lokvarskoga) distrikta Lujzinske ceste i tu su im se rodila djeca: sinovi Rudolf (1856.), Aleksandar (1858.) i Franjo (1863.) te kći Judita, a nakon preseljenja u Orehovicu (kraj Rijeke), rodili su se kći Milica i sin Ivan (1871.) Ukupno su imali sedmero djece.

Školovanje Rudolfa Strohala

Pučku je školu (trorazrednu, Trivialschule) polazio u rodnom mjestu u Lokvama, gdje mu je učitelj bio Delničanin Jakov Majnarić, poznati  pjesnik. Budući  da je u ono vrijeme najjače pedagoško sredstvo bila šiba, razumije se, da je i on dobivao ponekad batine. Godine 1865. otac ga je odveo sa starijim bratom k tadanjem gimnazijskom ravnatelju riječke gimnazije A. Mažuraniću da ih upiše u prvi razred gimnazije. Budući da su svršili pučku trorazrednu školu, tj. nisu imali četvrtoga razreda, koji se  mogao onda polaziti samo na takozvanim glavnim učionama (Hauptschulen), ravnatelj ih je podvrgao prijamnom ispitu. Pitali su ih profesori Sime Ljubić i Friderik Žakelj. Na ispitu su obojica uspjeli, ali prigodom upisivanja opazio je ravnatelj  da Rudolf  nema još deset godina i nije ga htio upisati pročitavši ocu neku naredbu, u kojoj je bilo rečeno, da ne smije upisivati u gimnaziju djecu, koja nijesu navršila desete godine. I tako ga je otac upisao u četvrti razred pučke škole u Rijeci. Nakon godine dana (1866.) upisao ga je otac u prvi gimnazijski razred u Rijeci. Gimnaziju je završio godine 1874. i upisao se na Filozofski fakultet  Sveučilišta u Zagrebu, studij klasične filologije i slavistike. Diplomirao je 1877. Stipendije nikada nije koristio, a odmah nakon studija se zaposlio da pomogne ocu u školovanju mlađe braće.

Službovanje Rudolfa Strohala:

1877. postao je „namjestni učitelj kr.velike realke u Osieku“;

1878. na svoju molbu premješten je u gimnaziju u Rijeci,  nakon ispita 1880. imenovan je  „pravim učiteljem“, a 1883. dodijeljen mu je naslov profesora;

1886. je na svoju molbu premješten na „ kr. Veliku realnu gimnaziju rakovačku“ (gimnazija u Karlovcu);

1892. imenovan je za „privremenog ravnatelja kr. male realne gimnazije belovarske“, a od 1895 je ravnatelj bjelovarske gimnazije;

1895. premješten je za ravnatelja „kr. realne gimnazije u Rakovcu“ (gimnazija u Karlovcu);

8. rujna 1908. stavljen je u „trajno stanje mira“

Još kao profesor u Karlovcu Rudolf Strohal se istaknuo svojim pedagoškim radom pa ga je Gradsko poglavarstvo Karlovca izabralo za mjesnog školskog nadzornika i tijekom obavljanja te dužnosti više puta mu iskazalo svoje priznanje. Odluku o prijevremenom umirovljenju Rudolf Strohal  je teško primio i do 1915. slao zemaljskoj vladi u Zagrebu 5 puta molbe za reaktiviranje. U toj molbi navodi da je razlog njegovu umirovljenju „jedino i samo politički“. Bilo je to, kao što je poznato, razdoblje oštrih sukoba i polemika u hrvatskome društvu, i to kako u političkom, tako i u kulturnom životu. Iako se Rudolf Strohal nikada nije bavio politikom, bio je, poput mnogih suvremenika, jedna od žrtava političkih sukoba u tadašnjem hrvatskom društvu. Nakon što je u Karlovcu 1908. umirovljen, Rudolf  Strohal se s obitelji 1909. preselio u Zagreb. Za 1.svjetskog rata kao knjižničar u Gradskoj knjižnici u Zagrebu. U ožujku 1920. ( za Kraljevine SHS) reaktiviran je vraćen na posao. Službovao je do 1924. godine.

Znanstveni i publicistički rad Rudolfa Strohala

Dva razdoblja:

 1. Od početka do odlaska iz Karlovca (1909.)

-dijalektološka istraživanja: Rijeka, Stative, Lokve, Delnice, Ravna Gora, Mrkopalj…

-„Hrvatska slovnica za srednje i nalike im škole“, Bjelovar (1893.)

-narodne pripovijetke: Stative, Karlovac, Rijeka, Lokve, Delnice, Vrbovsko, Mrkopalj, Ravna Gora, Brod na Kupi, Oštarije

-monografija „Grad Karlovac opisan i orisan“ (1906.)

-publikacije literarno-pedagoškog karaktera

Sveukupno je objavio 34 djela.

2.

–rad vezan uz glagoljicu i glagoljske spomenike (veći broj članaka i monografija „Hrvatska glagolska knjiga“);

-mnogobrojni članci i rasprave u dnevnim novinama i časopisima posvećeni mnogim povijesnim i kulturnim temama;

- „Gramatika današnjega hrvatskoga književnoga jezika“,1. i  2.dio (1928.)

-razmjena polemičkih članaka (Milčetić, Drechsler-Vodnik, Francev,…)

-pripovijesti (izdanja za američke Hrvate“ i poučno štivo);

-monografija „Uz Lujzinsku cestu“  je posljednje veliko Strohalovo djelo i ima osobitu vrijednost, jer je neke vrste njegov oproštaj s rodnim krajem koji je neizmjerno ljubio.

 

Za svoj znanstveni rad Rudolf Strohal doživio je počasti:

-Dopisni član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (1901.);

-Član Staroslavenske akademije u Krku (1912.)

 

Umro je 21. ožujka 1936. godine.

Popis udžbenika za šk.godinu 2017./18.

 

 

Priloženi dokumenti:
udzbenici 2017-18.xlsx


Izmjena plana ostvarenja jednodnevnog izleta

 

 

Priloženi dokumenti:
izmjena za kurikulum.docx


Vremenik natjecanja


Kalendar
« Kolovoz 2017 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
31 1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
Prikazani događaji


Zabavno i poučno

 

 

 


Zaštita na internetu


Za naše najmlađe

 





preskoči na navigaciju